Stručnjaci kažu da zagađenje živom ovisi o mnogim čimbenicima.
Tuna je dobra za ljudski organizam, ali ne za svakoga / foto depositphotos.com
Konzervirana tuna popularna je namirnica diljem Europe, no prema francuskom istraživanju iz 2024. treba je birati s oprezom – više od polovice testiranih proizvoda nije udovoljavalo najstrožim zdravstvenim standardima. O tome piše Noklapja.
Napominje se da je francuska neprofitna organizacija Bloom kupila i testirala 148 konzervi konzervirane tune u nekoliko europskih zemalja. Rezultati istraživanja pokazali su da su svi proizvodi bili kontaminirani živom.
Koliko ribe možete sigurno pojesti?
Prema Bloomovoj analizi, 57% testirane konzervirane hrane premašilo je granicu žive za većinu ribe, koja iznosi 0,3 miligrama po kilogramu. Iako tuna trenutno ima višu granicu EU od 1 mg/kg, organizacija kaže da su ti standardi previše liberalni i da ne odražavaju adekvatno zdravstvene rizike.
Koncentracije žive u dva proizvoda koja se prodaju u lokalnim trgovinama bile su 0,16 odnosno 0,21 mg/kg, ispod strožih smjernica. Istodobno, mnogi drugi proizvodi bilježe znatno više stope.
“Najveće koncentracije pronađene su u konzervama tune Petit Navire kupljenim u dućanu Paris Carrefour City, koje su sadržavale 3,9 mg/kg žive. To nije samo nekoliko puta više od preporučene razine od 0,3 mg/kg, već i gotovo četiri puta više od trenutne granice EU-a za tunu. Prema studiji, tri vrste konzervirane hrane prodane u Francuskoj čak su premašile regulatorni prag od 1 mg/kg.” dodano materijalu.
Stručnjaci smatraju da zagađenje živom ovisi o mnogim čimbenicima. Inženjer poljoprivrede i prehrambene industrije Xavier Lefebvre napominje da važnu ulogu igra vrsta ribe, područje na kojem je ulovljena i dob životinje. Što je životinja starija, to više vremena ima za nakupljanje žive iz okoline.
“S ove točke gledišta, tuna predstavlja poseban rizik. Velike grabežljive vrste riba koje se hrane malom ribom i školjkama mogu prirodno akumulirati više zagađivača i teških metala u svojim tijelima od manjih, kratkoživućih sardina. Stoga je EU postavio veće granice za velike vrste riba”, ističe se u publikaciji.
Stručnjaci pak napominju da tuna može i dalje ostati vrijedan izvor proteina koji ne treba napuštati, no i u tome je važno zadržati umjerenost. Konkretno, manje vrste morske ribe, poput sardina i inćuna, općenito sadrže manje žive, što ih čini boljim izborom za one koji žele smanjiti unos teških metala.
Ostali zanimljivi materijali o proizvodima
Ranije su znanstvenici rekli s čime biste trebali kombinirati pileća prsa za zdravu prehranu. Prema njihovim riječima, ovaj popis proizvoda uključivao je cjelovite žitarice, krumpir, lisnato povrće, grah i druge.
Studija je također otkrila da orasi mogu potaknuti bolji san. Konkretno, tijekom faze konzumacije oraha, sudionici su doživjeli značajno povećanje večernjih razina melatonina i smanjenje vremena potrebnog da zaspu.
