Repetitivne i fizičke aktivnosti mogu stabilizirati živčani sustav.
To ljudima daje osjećaj kontrole i stabilnosti / foto depositphotos.com
Zen redovnici i psiholozi kažu da fizički rad, poput metenja, brisanja ili pospremanja, pozitivno utječe na mentalno zdravlje. Prema ziare.com, ti zadaci dopuštaju umu da slobodno luta, dajući konkretan osjećaj zadovoljstva od obavljanja svakodnevnih zadataka.
Prema kliničkoj psihologinji Holly Schiff, čin čišćenja može djelovati umirujuće i gotovo meditativno.
“Repetitivne i tjelesne aktivnosti, poput čišćenja, mogu stabilizirati živčani sustav jer su predvidljive, strukturirane i pružaju snažan osjećaj dovršenosti. To ljudima daje osjećaj kontrole i stabilnosti. Osim toga, rezultati su odmah vidljivi, što može predstavljati zadovoljstvo koje mnogi kognitivni ili emocionalni zadaci ne pružaju”, rekla je.
Osobito učenici zena ili usui redovnici provode puno vremena čisteći i organizirajući.
“Čistimo prašinu kako bismo se riješili svjetovnih želja. Čistimo prljavštinu kako bismo se oslobodili vezanosti. Vrijeme koje provodimo pažljivo čisteći svaki kutak hrama donosi veliko zadovoljstvo”, napisao je Shokei Matsumoto, budistički redovnik iz Kyota, Japan, u svojoj knjizi “Redovnički vodič za čistoću doma i uma”.
U isto vrijeme, onima koji mrze čišćenje i smatraju ga vrlo nezgrapnim moglo bi biti od koristi ako se usredotoče na sam proces, a ne na popis zadataka.
“Za ljude koji čišćenje doživljavaju kao težak posao, promjena nije u tome da sami sebe zavolite, već u tome da promijenite način na koji razmišljate o tome”, kaže Schiff.
Stručnjaci također savjetuju da ne pokušavate sve završiti na brzinu, već da obratite pozornost na pokrete tijela, njihov ritam ili stvari poput temperature vode.
“Ako usporite i usredotočite se na osjetilne aspekte, aktivnost može početi djelovati više kao vježba svjesnosti”, objasnio je psiholog.
S druge strane, za neke ljude čišćenje može biti prilika za oslobađanje uma. Prema Matsumotu, čišćenje je oblik brige za sebe i svijet.
“Čišćenje u našoj praksi ne doživljavamo kao zadatak kojim kontroliramo okoliš. Vidimo ga kao brigu za prostor u kojem živimo. Kada čistimo, brinemo o sebi. To je način brige za odnos između nas i svijeta”, naglasio je.
Matsumoto je dodao da umjesto da težite savršenstvu, pokušajte prihvatiti nesavršenost bez tjeskobe.
“Smirenost nije konačno stanje savršenog reda, već skroman i trajan proces oslobađanja prostora i naših umova. Ponekad osjećaj preopterećenosti ne dolazi od samog zadatka, već od onoga što on simbolizira. To može biti vremenski pritisak, samokritičnost ili druge tjeskobe”, rekao je Schiff.
Psihologinja savjetuje da se posao podijeli u vrlo male i jasne korake kako bi se prevladala ova prepreka.
“Odaberite jednu površinu, jedan zadatak ili jednu prostoriju za početak. Veliki dio osjećaja preopterećenosti dolazi od iščekivanja cjelokupnog posla, a ne od samog prvog koraka”, dodaje ona.
U isto vrijeme, Matsumoto je zaključio:
“U čistom prostoru, čak i kada osoba koja čisti više nije tu, možemo osjetiti brigu i pažnju koju oni posvećuju tom mjestu. Ova pažnja stvara osjećaj smirenosti i sigurnosti, slično onome zašto sveta mjesta poput hramova djeluju drugačije od prepunih ulica.”
Ostali savjeti psihologa
Prethodno su psiholozi odgovorili zašto ljudi koji svima pomažu često nemaju bliske prijatelje. Takvi ljudi doživljavaju usamljenost, odnosno odsutnost nekoga tko će vas, čuvši vaš glas na telefonu, prije svega pitati kako ste i čekati odgovor.
Psiholozi su naveli i 6 pasivno-agresivnih fraza koje ljudi često koriste u komunikaciji. Na primjer, razočarani ste u svoju voljenu osobu. Umjesto da joj kažete kako se osjećate, jednostavno “zaboravite” doći po nju sa željezničke stanice taj dan.
